| Džinovska pcela (Apis dorsata) cija je domovina Indija, Malezija, Indonezija, itd izgraduje sace od cistog voska, a sastoji se od jednog velikog saca. Sve celije u sacu su jednake, te nema radilickih i trutovskih celija niti maticnjaka. Celije mogu biti duboke i do 34 mm. Radilice ove vrste dva puta su vece od evropske (naše) medonosne pcele. Razlika izmedu radilica i matice nepostoji. Pošto se njeno jedino sace nalazi na otvrenom prostoru, instikt odbrane je dobro razvijen. Kad se u kraju u kojem žive pogoršaju uslovi ishrane, sele se u drugi kraj gdje ima hrane.Rojenje je slabo izraženo. Staro društvo se dijeli na nove, manje porodice. |
|
| Indijska pcela (Apis indica), domovina ove pcele je Indija. Po nacinu života ova vrsta je srodna sa našom medonosnom pcelom. Sace je izradeno iz više paralelnih satova i žive u zatvorenom prostoru. Pojedini clanovi u društvu su morfološki izdiferencirani, a najveci je broj radilica. Ne stvaraju zalihu hrane pošto je sabiraju tokom citave godine. Svoja gnijezda napuštaju samo onda kad ih napadnu drugi insekti ( npr. mravi) i odlaze na druga pogodna mjesta |
|
| Patuljasta pcela (Apis florea F.), domovina ove vrste je takodje Indija. I ova vrsta gradi sace od samo jednog saca na otvorenom prostoru, u žbunju i sl, ali se na sacu nalaze razne celije: radilicke, trutovske i maticnjaci u obliku žira. I ova vrsta dobro brani svoje gnijezdo. Razmnožavanje društva vrši se rojenjem. Kada u prirodi nestane hrane, i ova vrsta napušta stari kraj u potrazi za boljom pašom. |
No comments:
Post a Comment